• sa smjerom financijska i poslovna matematika (za stjecanje akademskog naziva magistar matematike - smjer financijska i poslovna matematika)

• sa smjerom matematika i računarstvo (za stjecanje akademskog naziva magistar matematike i računarstva)

• sa smjerom matematička ekonomija i statistika (za stjecanje akademskog naziva magistar matematike - smjer matematička ekonomija i statistika)

• sa smjerom industrijska i primijenjena matematika (za stjecanje akademskog naziva magistar matematike - smjer industrijska i primijenjena matematika)

Pri tome svake godine upisivat će se pristupnici na:

• sveučilišni preddiplomski studij matematike

• sveučilišni nastavnički studij matematike i informatike

• jedan od četiri odobrena smjera sveučilišnog diplomskog studija za koji će trenutno postojati najveći interes.

Studenti koji su ranije upisali četverogodišnji sveučilišni dodiplomski studij Matematika-fizika za stjecanje akademskih naziva profesor matematike i fizike moći će isti završiti po starom programu.

Kao što se može vidjeti iz odobrenih nastavnih planova i programa, u okviru preddiplomskog sveučilišnog studija matematike studenti će steći osnovna znanja iz jezgre matematičke struke, kao i neophodna znanja iz područja računarstva i fizike. Također, posebna pažnja posvećuje se učenju engleskog i njemačkog jezika u struci. Spomenuti preddiplomski sveučilišni studij omogućuje usvajanje i utvrđivanje matematičko-računarskih osnova i upoznavanje s temeljnim matematičkim i računarskim teorijama. Nakon završetka preddiplomskog studija student dobiva akademski naziv prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike, te odgovarajuću svjedodžbu i dopunsku ispravu o studiju kojom se potvrđuje koje je ispite položio i s kojom ocjenom, te također s podacima o nastavnom opterećenju i nastavnim sadržajima. S ovom svjedodžbom student će moći potražiti posao ili se upisati na neki diplomski sveučilišni studij, koji ne mora nužno biti na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Osijeku.

Sveučilišni nastavnički studij matematike i informatike stručno i metodički osposobljavat će buduće nastavnike matematike i informatike za izvođenje svih vrsta nastave matematike i informatike u osnovnim školama i srednjim školama svih profila: redovne, dodatne, izborne i dopunske. Bit će osposobljeni istraživati literaturu, napisati i prezentirati stručni rad iz matematike i informatike. Također, posebno će biti pripremljeni za rad s grupama učenika – naprednih mladih matematičara i informatičara, za pripremanje učenika za matematička i informatička natjecanja na svim razinama te za vođenje učenika pri izradi, prezentiranju i obrani seminarskih i maturalnih radova. Završetkom sveučilišnog nastavničkog studija matematike i informatike student dobiva stručni naziv magistar matematike i informatike, te diplomu i odgovarajuću dopunsku ispravu o studiju kojom se potvrđuje koje je ispite položio i s kojom ocjenom, te također s podacima o nastavnom opterećenju i nastavnim sadržajima.

Diplomski sveučilišni studij matematike budućim magistrima matematike, pored temeljnih znanja iz matematike, davat će dovoljno znanja za primjenu matematike u drugim područjima znanosti, posebno računarstvu, statistici i ekonomiji. Pri tome, težište bi se davalo na neko ciljano područje ovisno o smjeru. Primjerice, magistar matematike smjera financijska i poslovna matematika imat će dovoljna znanja iz temeljnih matematičkih i računarskih disciplina, osnovna znanja iz ekonomije, ali i specijalna znanja iz područja financijske, aktuarske i poslovne matematike. To će mu omogućiti vrlo povoljan status na tržištu rada, posebice u područjima u kojima se primjenjuje financijska, aktuarska i poslovna matematika. Značajan broj izbornih predmeta omogućit će fleksibilnost nastavnog programa i stjecanje dodatnih specijalističkih znanja. Završetkom diplomskog studija student dobiva stručni naziv magistar matematike, te diplomu i odgovarajuću dopunsku ispravu o studiju kojom se potvrđuje koje je ispite položio i s kojom ocjenom, te također s podacima o nastavnom opterećenju i nastavnim sadržajima.

Načela izrade nastavnih planova i programa

Nastavni planovi i programi navedenih studija izrađeni su na razini najnovijih znanstvenih spoznaja i na njima temeljenim vještinama. Pri tome uzeto je u obzir da je u posljednjih desetak godina došlo do mnogih konceptualnih promjena na svim razinama obrazovanja, posebno ulaskom novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavni proces. Navedeni studijski programi načinjeni su na osnovi vlastitih spoznaja o potrebi inoviranja i osuvremenjivanja nastavnih sadržaja, ali i temeljem brojnih kontakata i razgovora s kolegama iz drugih hrvatskih sveučilišta (posebno Matematičkog odjela PMF-a Sveučilišta u Zagrebu), te rezultatima analize uspješnosti studiranja i povratnih informacija dobivenih od naših diplomiranih studenata. Također, vrlo su vrijedna mišljenja i prijedlozi gostiju predavača na Matematičkom kolokviju u Osijeku (koji se u kontinuitetu četvrtkom u 19 sati održava već 13 godina), a posebno mišljenja i prijedlozi povjerenstva poslanog 2002. godine od strane Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu u cilju vrednovanja matematike na Odjelu za matematiku (prof.dr.sc. D.Miličić – Univ. of Utah, prof.dr.sc K.Veselić – Fernuniversität Hagen), kao i Zaključci okruglog stola III. hrvatskog matematičkog kongresa održanog 2004. godine u Splitu.

Važna smjernica prilikom sastavljanja odobrenih studijskih programa bila je serija članaka u časopisu "Mitteilungen der Deutsche Mathematiker Vereinigung" od 2002. – 2005. godine čiji su autori članovi "The Mathematics Tuning Group" u sklopu pilot-projekta "Tuning Educational Structures in Europe". Projekt je odobren još 2001. godine od strane European Commision. Također posebno naglašavamo korisne prijedloge uglednih profesora poznatih europskih, američkih i kandskih sveučilišta: prof.dr.sc. Mladen Bestvina (Department of Mathematics, University of Utah), prof.dr.sc. Reinhard Wilhelm (Department of Computer Science, Universität des Saarlandes), prof.dr.sc. Rudolf Fritsch (Department of Mathematics, Universität München), prof.dr.sc. Nikolai N. Leonenko (Department of Mathematics and Statisctics, Cardiff University), prof.dr.sc. Andro Mikelić (Department of Mathematics, Univeriste' Lyon), prof.dr.sc. Franz Rendl (Department of Mathematics, Universität Klagenfurt), prof.dr.sc. Harry I. Miller (Department of Mathematics, University of Tennessee at Chattanooga i Department of Mathematics, University of Sarajevo), prof.dr.sc. Sanjo Zlobec (Department of Mathematics and Statistics, McGill University, Montreal), prof.dr.sc. Jadranka Skorin-Kapov (State University of New York at Stony Brook), prof.dr.sc. Jesse Barlow (Department of Computer Science and Engineering, The Pennsylvania State University).

Na taj način predloženi sveučilišni studijski programi u znatnoj mjeri su usporedivi s odgovarajućim studijskim programima na spomenutim inozemnim sveučilištima.

Pročelnik Odjela za matematiku
Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
prof. dr. sc. Rudolf Scitovski